ART
Konzervatorica - restauratorica umjetnina i kiparica Ana Horvat Mrazek školovanje je završila na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na odsjeku za konzervaciju i restauraciju umjetnina.
Diplomirala je na temu konzervatorsko – restauratorskih radova na stupovima altane dvorca Jakovlje. Nakon završenog studija pretežito se bavi restauracijom arhitektonske plastike. Nakon završenog stručnog usavršavanja Ana Horvat Mrazek vratila se na Akademiju te diplomirala kiparstvo u klasi Profesora Damira Mataušića.
...
"Neko vrijeme sam radila kao freelancer te skupljala iskustva, poznanstva, znanje te se odlučila za otvaranje vlastitog obrta Keglica za specijalizirane dizajnerske usluge i restauraciju. Pomoću poticaja HZZ-a opremila sam atelje vrhunskim alatima potrebnim za restauraciju i kiparstvo", kaže umjetnica.
Kakvo je Vaše iskustvo u restauratorskim projektima?
- Iskustva su raznolika, pogotovo ako su u pitanju tereni. Na svim projektima najbitnija je dobra organizacija posla, redovita komunikacijama s konzervatorima i formiranje kvalitetnog tima ljudi.
U našem poslu objekti su naši ˝pacijenti˝. Ne postoji zlatna formula kako ih konzervirati i restaurirati, svakom moramo pristupiti na drugačiji, njemu prilagođen način kako bi dobili najbolje rezultate. Te odluke uglavnom donosimo u dogovoru s kolegama i nadležnim konzervatorima.
Na žalost ako pogriješimo u našem poslu možemo izmijeniti ili obrisati dio naše povijesti.
Zagreb je nedavno pogodio potres. Recite nam nešto o zaštićenim kulturnim dobrima u Zagrebu i mogu li se i kako sanirati nastale štete izazvane potresom?
- Grad Zagreb je kao povijesna urbana cjelina zaštićen. Zaštita se dijeli u zonu A koja je područje s potpunom zaštitom I zonu B koja je područje s djelomičnom zaštitom. Također postoji registar kulturnih dobara Republike Hrvatske s pojedinačno uvrštenim stambenim građevinama grada Zagreba koje su radi svoje vrijednosti zaštićena kulturna dobra.
U ovom trenutku kao izvođač konzervatorsko – restauratorskih radova ne mogu govoriti o odlukama i prioritetima poslova kolega iz konzervatorskog zavoda i Ministarstva kulture. Koliko sam upućena kroz Hrvatsko restauratorsko društvo sve službe vezane uz zaštitu kulturnih dobara se trude oformiti timove stručnjaka kako bi mogli napraviti program sanacije šteta nastalih od potresa. Na žalost radi epidemije korona virusa posao im je znatno otežan.
Što se tiče parcijalnih sanacija i odabira materijala u praksi nije nužno koristiti materijale I tehnologije kao ˝nekada˝ jer smo tehnologijom napredovali te se na komercijalnom tržištu nalazi niz prihvatljivih materijala napravljenih za restauraciju I sanaciju zaštićenih objekata. To su materijali s kojima se lakše, brže I efikasnije radi a ne utječu štetno na zaštićenu građu. Kod najtežih slučajeva gdje je potrebna brza parcijalna zaštita postoje načini I materijali kako ih privremeno zaštititi od danjeg propadanja do kompletne konzervacije I restauracije istog.
Koliko dugo će trajati sanacije i restauriranje oštećenih objekata u gradu Zagrebu?
- Vrijeme potrebno za konzerviranje i restauriranje objekta ovisi o mnogo faktora kao stupanj oštećenja, vremenski uvjeti, veličina tima, količina arhitektonske plastike, koordiniranje radova s partnerima (krovopokrivači, limari, stolari, fasaderi..). Konzervatori – restauratori ne smiju donositi hitre odluke niti požurivati posao kako ne bi došlo do negativnih učinaka na objektu. Sve što radimo mora biti reverzibilno i nedestruktivno na originalu. Zbog epidemije korona virusa još se nisam prošetala našim gradom kako bih osobno vidjela štete nastale na našem gradu, ali sudeći po člancima na službenim stranicama ministarstva trebat će nam vremena da vratimo gradu u njegov puni sjaj.
| Drugi upravo čitaju... |
|
Foto: DPCM/Ana Horvat Mrazek
Autor: Davor Gorupić
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
