POVIJEST
Piše: Tomislav Šulj
Bivši norveški ministar vanjskih poslova Thorvard Stoltenberg imenovan je 14. srpnja 1995. posebnim izaslanikom Ujedinjenih naroda, a Yasushi Akashi ostao je i dalje na dužnosti specijalnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za bivšu Jugoslaviju.
Reakcija na Stoltenbergovo imenovanje bila je negativna jer je netom prije dao krajnje kontroverzne izjave, tvrdeći kako se u bivšoj Jugoslaviji ne vodi etnički rat, nego da su svi zaraćeni zapravo Srbi koji su promijenili vjeru ili identitet. Poslije je to demantirao, a u njegovu obranu glasno je stao i švedski diplomat Carl Bildt.
...
Ipak, Stoltenberga je demantirala snimka švedske televizijske mreže TV4.
Europski povjesničari, sociolozi, politolozi i udruge za ljudska prava okarakterizirali su njegove izjave kao neutemeljene i monstruozne.
Zajednica prognanika Hrvatske iskazala je nezadovoljstvo radom mirovnih snaga, zatraživši isključenje Akashija i Stoltenberga iz svih budućih mirovnih misija. Pokazalo se da su razlozi za nepovjerenje opravdani jer je prvi potez prozvanog dvojca, nakon što su bosanski Srbi počinili genocid u Srebrenici, bio odlazak u Beograd.
Ondje su s Miloševićem razgovarali o „humanitarnim posljedicama srpskog osvajanja Srebrenice i opasnostima za zaštićene zone u Sarajevu, Goraždama i Žepi“.
Stoltenberg je poslije ipak, uz američkog diplomata Petera Galbraitha, bio autor Erdutskog sporazuma i posrednik u njegovu potpisivanju. Time je pokrenut proces mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja.
No njegov kolega Bildt nastavio je pristrano djelovati.
Tijekom vojno-oslobodilačkih operacija Bljesak i Oluja u više je navrata tražio intervenciju UN-a i NATO-a protiv Hrvatske. Također, ubojstva u Srebrenici nije okarakterizirao kao ratni zločin, a Miloševića je javno simpatizirao.
Stoga ne čudi incident na 20. obljetnici opsade Sarajeva, kada je Florance Hartmann, bivša glasnogovornica Haškog tužiteljstva, pred kamerama napala Bildta zbog licemjernog dolaska u čast žrtava za koje nije učinio ništa tijekom četiri godine srpske opsade Sarajeva.
Autor: Tomislav Šulj
Foto: 1. UCM
