UCM

U Bilogorki, umirovljenoj učiteljici Gordani Marti Matunci iz Bjelovara kriju se nepresušni izvori još nezapisanih starih Bilogorskih običaja koji su tradicionalno stoljećima bili dio svih obitelji.

Uskrs, Vuzem, Vazam, Vezem, Vozon je spomen-dan Isusova uskrsnuća. Slavi se vazmenim-pashalnim trodnevljem. Slavi Krista koji je umro, pokopan i uskrsnuo. Tako se posebno slavi Veliki petak, Velika subota i Nedjelja Kristova uskrsnuća.

...

Slavlje ovog velikog blagdana počinje misom Gospodnje večere na Veliki četvrtak uvečer a završava večernjom misom Uskrsa.

VELIKI ČETVRTAK je dan kada se slavi Isusova Posljednja večera s učenicima. Na njoj je Isus  blagovalo janje i svim prisutnima je oprao noge, govoreći učenicima da su svi čisti, osim jednoga, misleći na Judu koji će ga izdati za 30 srebrnjaka. Razlomio je kruh, blagoslovio ga, govoreći prisutnima da je to njegovo tijelo a zatim je blagoslovio i kalež sa vinom, govoreći da je to njegova krv. Tako je slaveći posljednju večeru svog zemaljskog života, ustanovio euharistiju, koja se obnavlja pri služenju svake svete mise.

Poslije večere moli se na Maslinskoj gori, proživljava muku, biva uhićen i biva odveden pred Kajfu i Pilata, Židovske suce, koji ga nevinog osuđuju na smrt.

Na Veliki četvrtak postoji od davnine i stroga zabrana upotrebe crkvenih zvona i onih s tornja i malih cinkuša, govori - Gordana Matunci.

Narod govori da su zvona „odletjela u Rim“, a vratit će se tek na Dan uskrsnuća. Naš puk vjeruje u osobitu i čudotvornu moć crkvenih zvona, a ista su vjerovanja i diljem cijele Europe. Zvuk zvona tjera nevrijeme, odvraća tuču i oluju i odgoni teške bolesti.

VELIKI PETAK je dan različitih oblika trpljenja. U petak se slavi spomen Kristove smrti a u noći od subote na nedjelju svečanim vazmenim bdijenjem Isusovo uskrsnuće. Moleći sto Očenaša, sto Zdravo Marija i Slava Ocu, stoput se prekriživši zadobit će se potpuni oprost grijeha. Slavonski svećenik, Josip Lovretić, zapisao je davne 1897. godine da uz spomenute molitve treba izmoliti i sedam puta Vjerovanje kako bi se iskupila svaka kap Isusove krvi. Lovretić u svom zapisu navodi i neobičan podatak iz Isusovog života, muku i raspeće na Križu te brojku tri tisuće četiristo trideset kapi prolivene Isusove krvi.

Na Veliki petak propisan je i održava se strogi post. Danas je nemrs uglavnom zamijenio strogi post, koji se nekada sastojao od komadića kruha, rasola, suhog voća, čašice rakije i čaše crnog vina koje će ojačati i dati krv čovjeku koji ga popije toga dana. Vrlo je važno i napomenuti, podsjeća Matunci, da  u Velikom tjednu sve posijano i posađeno 10. travnja, jer to je stoti dan u godini,  sve biljke će stostruko roditi, čemu se je davala posebna važnost.

U kršćanstvu je povodom Uskrsnuća Isusovog, vrlo  važan i običaj bojenja pisanica koje se iznose za Uskrs na stol, nose na blagoslov u crkvu , daruju i međusobno razmjenjuju. To je stari običaj u kojem nalazimo svjedočanstva europskih pretkršćanskih civilizacija, ali i civilizacija azijskih naroda. Boje i načini šaranja govore o zajedničkom podrijetlu i odaju starost običaja vezan uz proljetni ekvinocij. Običaj je našao svoje važno mjesto i u kršćanstvu – simbol je novog i vječnog života, što je omogućio Isus svojim uskrsnućem. Boja, šaranje, pisanje poruke i čestitke pokazuje i dokazuje maštovitost i kreativnost našeg puka i izražava radost darivanja, malo, ali drago zadovoljstvo, ističe Matunci. Za bojenje su se koristile prirodne boje, lišće i grančice te različite tehnike ukrašavanja.

VELIKA SUBOTA je dan, kada se je od davnina obavljao blagoslov vatre i palila uskrsna svijeća, uskrsni krijesovi, vuzmenjače ili uzmence po vrhuncima i obroncima Bilogore. Zle sile neće imati vlasti dokle god dopire svjetlo ili dim kresova - kaže čuvarica Bilogorskih običaja Gordana - Marta Matunci, čija se obitelj strogo pridržava tradicionalnih običaja svojih baka i prabaka.

Kroz veliki tjedan dolazimo i do najvećeg Hrvatskog blagdana – USKRSA! U nedjeljno jutro, na sam Uskrs obavlja se blagoslov jela. U crkvu se na jutarnju misu nosi košarica u kojoj je šlingani ili vezeni  mali stoljnjak a u košarici su: pisanci bojani ljuskama luka, domaći kruh, kovrtanj, hren, sir, sol, komad suhe domaće šunke, kobasica i nešto od pića. Sva ta hrana podjeli se između članova obitelji za vrijeme Uskršnjeg ručka.