Najmlađa crkvena naučiteljica, redovnica karmelićanka, zaštitnica misionara i književnica

DUHOVNI KUTAK
30. rujna 1897. umrla je sveta Mala Terezija, poznata i pod imenima sv. Terezija iz Lisieuxa i sv. Terezija od Malog Djeteta Isusa i Božjeg Lica, svetica Rimokatoličke crkve, najmlađa crkvena naučiteljica, redovnica karmelićanka, zaštitnica misionara i književnica.
Sveta Mala Terezija rođena je 2. siječnja 1873. u Alençonu u pokrajini Normandiji, na sjeveru Francuske. Njezini roditelji Loius Martin i Zèlie-Marie Martin bili su vrlo pobožni: u mladosti su razmišljali postati svećenik i časna sestra, no nisu uspjeli.
...
Terezija je bila najmlađa u obitelji s devetero djece, od kojih je četvero umrlo u ranoj dobi. Majka joj umire kad joj je bilo četiri godine. Godine 1882. Terezijina sestra Paulina, koja joj je zamjenjivala majku, stupila je u samostan karmelićanki. Poslije nje to je učinila i najstarija sestra Marija. Treća sestra Leonija stupila je u samostan klarisa.
Nakon završenog osnovnog školovanja Terezija je išla na privatne pouke iz raznih predmeta. S ocem i sestrom Celinom hodočastila je u Rim. I Terezija je osjetila redovničko zvanje, ali je bila premlada. To je nije pokolebalo. Tražila je dozvolu crkvenih i samostanskih poglavara. Kada joj nisu dopustili, u Rimu je osobno zamolila papu Lava XIII. i uspjela je.
Terezija je ušla u Karmel s 15 godina, 1888. U njemu je proživjela devet godina. Po nalogu svojih samostanskih poglavarica opisala je svoj život u djelu Povijest jedne duše. Razvila je novi način postizanja svetosti, nazvan Mali put - spremnost srca da sve čini iz ljubavi prema Bogu i ljudima. Njezin je slogan Samo ljubav vrijedi!
Razboljela se od tuberkuloze od čega je i umrla u 25. godini života.
Nakon smrti njezina autobiografija i doživjela je veliki uspjeh. Prevedena je na 35 jezika i objavljena je u više od milijun primjeraka. Knjizi su se divili i Edith Piaf, Paul Claudel, Jan Guitton, sv. Edith Stein i mnogi drugi umjetnici, filozofi i znanstvenici.
Papa Pio XII. proglasio ju je svetom 1925. godine, a nakon toga proglašena je uz sv. Franju Ksaverskoga drugom zaštitnicom misija, te također drugom zaštitnicom Francuske. Godine 1997. o 100. obljetnici njezine svetačke smrti, papa Ivan Pavao II. proglasio ju je naučiteljicom Crkve.
Zaštitnica je Francuske, Australije, Južne Afrike, Rusije, misionara, uzgajivača cvijeća, oboljelih od AIDS-a i tuberkuloze, avijatičara i mnogih gradova, župa i škola.
Foto: 1. Izvor
