Hrvatska je korak bliže uvođenju neke vrste obveznog vojnog roka nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović razgovarala sa švedskim ministrom obrane i sjeverno od Stockholma obišla vojarnu švedske vojske koja od iduće godine uvodi vojnu obvezu.
Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010., a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.
Služenje vojnog roka kreće od siječnja 2018., a 4000 pažljivo selektiranih mladića i djevojaka godišnje obučavat će se 12 mjeseci. Odluku mora donijeti Hrvatska, ali ako možemo prenijeti svoja iskustva i ideje, bit će nam drago, rekao je novinarima ministar Peter Hultqvist nakon razgovora s Grabar-Kitarović u vojnom centru u Kunsangenu.
Zbog situacije u našem susjedstvu, češćih vojnih vježbi, agresije na Ukrajinu i pripojenja Krima, moramo pojačati naše sposobnosti i dio te strategije je ponovno uvođenje vojnog roka, dodao je.
Grabar-Kirtarović smatra da se u Hrvatskoj potcjenjuju sigurnosne prijetnje i da su se ljudi nakon Domovinskog rata pomalo uljuljkali da je Hrvatska slobodna i sigurna država i da će to tako ostati. Teško je predvidjeti odakle će prijetnje dolaziti i zato je dobro biti obučen, znati kako reagirati, kako pomoći sebi i drugima i zaštititi nacionalnu sigurnost države, istaknula je.
Iskustva Švedske, koja nije članica NATO-a, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vlasti. Odluka švedskog parlamenta bila je kontroverzna i protivili su joj se pacifisti i dio zastupnika. Nakon što su se pojavili problemi u popunjavanju vojske, vlada je u ožujku odlučila ukinuti suspenziju iz 2010. i ponovno uvesti vojni rok koji će biti univerzalan, vrijediti i za muškarce i za žene, a iz generacije mladih od oko 100.000 godišnje selektirat će se 4000 regruta koji će služiti 12 mjeseci.
Švedski model neće biti posve preslikan, naši su planovi da temeljna obuka bude kraća, ali zanimljiv je način selektiranja, prepoznavanja motivacije i motiviranje za ostanak u vojsci, rekla je hrvatska predsjednica.
Predsjednica RH u Goeteborgu se sastala s predstavnicima Hrvata. Kazala je da joj je izrazito stalo do zajedništva iseljene i domovinske Hrvatske i da će im vlada pomoći ako se žele vratiti u domovinu.
Prema hrvatskim izvorima, u Švedskoj živi između 35.000 i 40.000 Hrvata.
Sve smrti naših mučenika i u Domovinskom ratu i u iseljeništvu diljem svijeta nisu bile uzaludne, jer imamo slobodnu Hrvatsku. Sudbinu države moramo čvrsto uzeti u svoje ruke i voditi je prema boljitku za sve koji danas žive u Hrvatskoj i vas za koje se nadam da ćete se jednog dana vratiti u Hrvatsku, rekla je predsjednica. Na svima nama u domovini je da vam u tome pomognemo, dok se ne vratite u rodni kraj, dodala je pred brojnim pripadnicima hrvatske zajednice u tome gradu.
Visoka državna odličja dodijelila je Savezu hrvatskih udruga u Švedskoj i društvima Velebit i Croatia Katarina Zrinski iz Goeteborga, zaslužnima što je Hrvatska ostala prisutna na tlu Švedske, i u srcima četvrte generacije Hrvata u Švedskoj.
U povodu predsjedničine posjete Hrvati iz Goeteborga skupili su donaciju za dječju bolnicu u Gornjoj Bistri, baš kao što su, rekao je predsjednik "Velebita" Robert Mikulić, 90-ih bili važan kotačić u obrani Hrvatske.
Autor: UCM
Izvor: HRT
