KULTURA
Ljepote Hrvatske: piše Kristina Nuić Prka
Zagorskim krajem, na visini od 333 m nadmorske visine, na vrhu Huma Košnićkog, dominira plemićki grad Veliki Tabor, sagrađen u 15. stoljeću.
Pa ipak, prvi spomen Velikog Tabora je u darovnici Ivaniša Korvina iz 16 st. pod nazivom „castellum nostrum Thabor“ kojim grad daruje Pavlu Ratkaju zbog njegovih zasluga u borbama protiv Turaka.
...
Ova obitelj je puna tri stoljeća upravljala gradom. Tijekom 16. st. Rattkayevi su stekli status baruna te su tako postali jedni od najmoćnijih plemića u Hrvatskoj.
Bili su uključeni u brojne kulturne, društvene i političke događaje, a mnogi od njih su tijekom 16. i 17. st. sudjelovali u borbama protiv Osmanlija te imali vrlo uspješne karijere kao zapovjednici u Vojnoj krajini. Sagradili su i dvorac Mali Tabor, Miljanu, dvorac u Velikoj Horvatskoj te bili i donatori gradnji niza sakralnih objekata.
Josip Ivan Rattkay preminuo je 1793. godine bez muškog nasljednika pa tako Veliki Tabor dolazi pod upravu Ugarske komore. Tijekom 19. stoljeća grad izmjenjuje vlasnike i postupno propada, a tijekom Prvog svjetskog rata služi kao zatvor.
Početkom 20 st. dvorac na dražbi kupuje slikar Oton Iveković, nastojeći ga obnoviti, no ubrzo ga prodaje zbog financijskih teškoća. Tako grad postaje vlasništvo Banske uprave koja ga dodjeljuje časnim sestrama Družbe Kćeri milosrđa Trećeg reda sv. Franje.
Časne sestre su radile na otvaranju sirotišta za zagorsku djecu i domaćinsku školu, međutim Veliki Tabor u 1945. godini postaje narodno vlasništvo, sestre odlaze, a grad se neprimjereno koristi (sušionica mesa, skladište Poljoprivredne zadruge Desinić) te propada.
Krajem osamdesetih godina 20. stoljeća Josip Štimac pokreće niz aktivnosti za revitalizaciju Velikog Tabora (viteški turniri, likovne kolonije, sokolarenje). Valja istaknuti da su Srednjovjekovne svečanosti i danas jedan od najpoznatijih povijesno-scenskih spektakala ovog kraja.
Od 2003. godine gradom upravljaju Muzeji Hrvatskog zagorja.
Iako povijest ovog grada obilježavaju plemići obitelji Rattkay, njegovi vlasnici si bili i grofovi Celjski (koji su ga najranije posjedovali).
Upravo se uz moćnu obitelj Celjski vezuje jedna od najpoznatijih legendi ovog kraja.
Fridrik i Veronika, zagorski Romeo i Julija
Mlađi sin Hermana II. Celjskog, Fridrik, jašući očevim posjedima zaljubi se u nježnu zlatokosu ljepoticu Veroniku, koja mu svim srcem uzvrati ljubav.
Unatoč protivljenju Henrika, Fridrik i Veronika pobjegnu i potajno se vjenčaju.
Stari grof Herman ubrzo je doznao za njihovo vjenčanje te pošalje vojsku s nalogom da uhvate ljubavnike. Fridrika zatvore u Celjsku kulu, usku i visoku oko 23 m, gdje je bio zatvoren preko četiri godine. Od tada se ta kula zove Fridrikova kula.
Veroniku zatvore u Velikom Taboru te ju optuže da je coprnica koja je zavela Hermanovog sina. Iako ju suci oslobode, grof Herman izda nalog kaštelanu da je ubiju. Njeno mrtvo tijelo uzidali su u zid koji spaja kulu s ulazom u dvorac. I danas se priča kako se u dugim zimskim noćima, uz zavijanje vjetra, u Velikom Taboru čuje jecanje nesretne Veronike.
Užu gradsku jezgru Velikog Tabora okružuje vanjski obrambeni zid (cca 225 m) s renesansnim bastionom, dvije polukružne stražarnice (sjeverna i južna), gospodarskim objektom te ulaznom četvrtastom kulom (danas ostaci) kroz koju je prolazila prilazna cesta. Divan grad i utvrda s gotičkim, renesansnim i baroknim elementima.
Otkrijte prelijepu prirodu ovog kraja, hranu seoskih domaćinstava (ne propustite zagorske štrukle, puricu s mlincima) i vino zagorskih vinograda. Upoznajte grad zagorskih Romea i Julije (zbog kojih se i čitav živopisni brijeg naziva Grešna gorica, što naravno, sve posjetitelje slatko nasmije).
Do vremena kad ćemo svi moći bezbrižno uživati u ljepotama Hrvatske, ostanite kući i čuvajte sebe i svoje najmilije.
Uz zagorski pozdrav, kako su me naučili: Bog daj sreću!
Foto: DPCM / Davor Gorupić / wikipedia.org / veliki-tabor.hr
Autor: Kristina Nuić Prka
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
