Sve do posljednjih pjesama Krklec doživljava svoje pjesništvo kao glas života
30. listopada 1977. - Umro Gustav Krklec
Kultura: Mozaik
Na današnji dan, 30. listopada 1977., u Zagrebu je umro Gustav Krklec.
Gustav Krklec rođen je u Udbinji kraj Karlovca 23. lipnja 1899. Svoje je mjesto u hrvatskoj književnosti zauzeo vrlo mlad, već u šesnaestoj godini. Javlja se gotovo istodobno s Krležom, Andrićem, Ujevićem i Šimićem.
...
Djetinjstvo je proživio u zagorskome selu Maruševac. Žustrina i borbenost krasile su njegov temperament od rane mladosti, pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena mora opet mijenjati gimnaziju. Tada odlazi na Sušak, a zatim je studirao filozofiju u Zagrebu.
Nakon Prvog svjetskog rata Krklec je objavio dvije zbirke Lirika i Srebrna cesta, koje su doživjele veliki uspjeh. Istodobno je tiskana drama Grobnica. U tome autobiografskom tekstu kaže da se rodio kao zakoniti sin Gustava Krkleca, stare zagorske korenike, i Hermine Krklec, rođene Wells.
- sadržaj se nastavlja -
| Drugi upravo čitaju... |
|
Uz poeziju, Krklec rano počinje pisati feljtone i surađivati u novinama i časopisima. S A. B. Šimićem uređuje znameniti časopis Juriš. Kao reporter Glasa SHS odlazi u Beograd i u tome gradu živi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke San pod brezom i Darovi za bezimenu.
Napisao je brojne pjesme za djecu, te majstorske dnevno-kritičarske zapise Lica i krajolici 1954. i Pisma Martina Lipnjaka iz provincije 1959. u kojima pokazuje izniman dar za uočavanje i opis pojedinosti.
Sve do posljednjih pjesama Krklec doživljava svoje pjesništvo kao glas života. A tome glasu ostaje vjeran i u jednako važnom dijelu svoga stvaralaštva - prevodilaštvu.
Foto: Izvor
Priredio: Mario Mehaković
Izvor: HRT
Ovaj materijal sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
